Sepheo sa MOOC ke ho fa baithuti mehopolo ka lintlha tse latelang:
- Kakaretso ea monono le mefuta-futa ea lefa la setso le tlhaho, tse tšoarehang le tse sa tšoareheng Afrika.
- Mathata a kananelo, molaotheo le tlhaloso ya ona maemong a kamora bokoloni.
- Khethollo ea batšoantšisi ba ka sehloohong ba sebetsang kajeno lefapheng la lefa.
- Sebaka sa lefa la Afrika maemong a ho ikopanya ha lichaba tsa lefatše.
- Tsebo ea mekhoa ea paballo le nts'etsopele ea lefa la Afrika, mabapi le sechaba sa lehae.
- Ho tsebahatsa, tsebo le tlhahlobo ea liqholotso le mekhoa e metle ka mefuta e fapaneng ea boithuto bo thehiloeng mehlaleng ea Maafrika ea taolo ea lefa.
Tlhaloso
Thupelo ena ke litholoana tsa tšebelisano ea machaba lipakeng tsa liunivesithi tse lakatsang ho fana ka koetliso ea inthaneteng mabapi le liqholotso le litebello tsa lefa la tlhaho le setso sa Afrika: Univesithi ea Paris 1 Panthéon-Sorbonne (Fora), Univesithi ea Sorbonne Nouvelle (Fora), Univesithi ea Gaston Berger (Senegal ).
Afrika, tšimoloho ea botho, e na le lintho tse ngata tsa lefa tse pakang histori ea eona, leruo la eona la tlhaho, tsoelo-pele ea eona, meetlo ea eona le mekhoa ea eona ea bophelo. Leha ho le joalo, e tobane le maemo a thata haholo a moruo, a sechaba le a lipolotiki. Mathata a hajoale le a haufi haholo ao e tobaneng le 'ona ke anthropogenic (mathata a paballo le taolo ka lebaka la khaello ea lichelete kapa lisebelisoa tsa batho; likhohlano tsa libetsa, bokhukhuni, bosholu, ho ata ho sa laoleheng ha litoropo ...) kapa tlhaho. Leha ho le joalo, hase lefa lohle la Afrika le kotsing kapa le boemong ba ho se lokisoe: matlotlo a ’maloa a bonahalang kapa a sa tšoareheng, a tlhaho kapa a setso a bolokiloe le ho ntlafatsoa ka mokhoa o behang mohlala. Mekhoa e metle le merero e bontša hore mathata a sepheo a ka hlōloa.
