Nan fen kou sa a, ou pral kapab:

  • Idantifye pwoblèm sante piblik ki gen rapò ak dlo fre, sitou nan peyi devlope yo.
  • Dekri prensipal maladi bakteriolojik, viral ak parazit ki transmèt pa enjèstyon oswa kontak ak dlo fre.
  • Devlope mezi prevantif ak korektif pou redwi risk pou yo transmèt maladi enfeksyon atravè dlo.

Deskripsyon

Dlo enpòtan anpil pou limanite. Sepandan, plis pase 2 milya moun, sitou nan peyi devlope yo, pa gen aksè a dlo pou bwè oswa kondisyon sanitè ki satisfezan epi yo ekspoze a risk pou maladi enfektye ki kapab grav ki lye ak prezans nan dlo nan bakteri, viris oswa parazit. Sa a eksplike, pou egzanp, lanmò nan dyare egi nan 1,4 milyon timoun chak ane ak ki jan, nan 21yèm syèk la, yon pandemi kolera pèsiste nan sèten kontinan.

MOOC sa a eksplore fason mikwòb yo polye dlo, li endike kèk patikilarite rejyonal yo, pafwa sosyo-antwopolojik, ki favorize polisyon dlo a, epi li dekri maladi enfektye ki pi souvan transmèt pa enjèstyon oswa kontak ak dlo.

MOOC eksplike poukisa fè dlo potab epi asire kondisyon sanitè ki satisfezan se yon travay "entèsectoral" ki rasanble aktè sante, politisyen ak enjenyè. Asire disponiblite ak jesyon dirab dlo ak sanitasyon pou tout moun se youn nan 17 objektif OMS pou ane kap vini yo.

 

Kontinye li atik la sou sit orijinal la →